Šta je urtikarija?

Urtikarija je čest poremećaj. Može se javiti u bilo kojoj dobi, od novorođenčadi do starosti. Dvadeset pet posto svih ljudi je pogođeno jednom u životu. U većini slučajeva je akutna. Prema konzervativnim procjenama, 1.0% europskog stanovništva trenutno pati od hronične urtikarije. Za razliku od djece, kod koje se do danas nije mogla utvrditi rodno specifična incidencija urtikarije (košnice), urtikarija se kod odraslih češće javlja kod žena. Što se tiče kronične urtikarije, omjer je oko 2: 1. Osobe u dobi između 30 i 50 godina su često pogođene. Među osobama starijim od 70 godina se javlja relativno rijetko. Suprotno tome, košnice u novorođenčadi, koje obično traju samo nekoliko dana, nisu rijetkost.

Urtikariju karakterizira iznenadna pojava svrbeža plićaka i / ili angioedema. Može biti zahvaćena koža cijelog tijela ili samo njegov dio. Kotači se mogu pojaviti samo kao odgovor na određene podražaje (npr. Hladnoću, pritisak ili sunčevu svjetlost) ili spontano, tj. Očigledno bez posebnog razloga.

Žitarica ima tri tipične karakteristike:

  • površinsko oticanje kože različitih veličina, gotovo uvijek okruženo crvenilom
  • svrbež ili peckanje
  • hlapljivost - izgled kože se obično normalizira u roku od 1-24 sata.

Po svom izgledu ove kvržice podsjećaju na oticanje kože izazvano peckanjem vlasi koprive (lat. Urtica dioica). Zahvaćeno područje kože nabrekne i u početku je crveno, a kasnije blijedo crveno do bijelo u sredini i crveno svuda okolo. Čini se da obruči ponekad opstaju ili se „migriraju“. Ovaj dojam proizlazi iz činjenice da pojedinačna žitnica zaista nestaje, ali odmah pored nje postoji nova. Nerijetko postoji i duboko oticanje kože - takozvani angioedem - pored osipa (ponekad i bez osipa).

Urtikarija je jedna od najčešćih bolesti kože. Poznat je i pod nazivom košnica ili osip od koprive. Otprilike svaka četvrta osoba dobije urtikariju tokom svog života. Većina ovih epizoda traje samo nekoliko dana ili tjedana i neproblematične su. To se naziva akutna urtikarija. Mnogo su teži (podnijeti i liječiti) slučajevi koji traju nekoliko mjeseci ili godina (ponekad i decenija). Ime potječe od koprive (lat. Urticaria dioica ili Urticaria urens, urere = opeklina) - nesumnjivo, jer koža u slučaju košnica izgleda isto kao da je jedna "opečena" koprivom.

Simptomi urtikarije

Problem svrab

Svrbež je najveći problem kod pacijenata sa urtikarijom. Naročito noćni svrab može biti izuzetno stresan, jer remeti san i predstavlja dramatično ograničenje kvaliteta života.

Svrab je posebno jak za pacijente koji pate od takozvane urtikarije factitia. Ovdje grebanje i trljanje kože dovodi do pojave novih košnica i do daljnjeg svrbeža. Najmanja iritacija kože, npr. Nesvjesno trljanje kože tijekom spavanja može izazvati jake napade svraba.

GAAPP_Urticaria_itching

Pojava svraba

Oslobađanje histamina iz mastocita dovodi direktno do svraba.
Mnoge supstance mogu izazvati svrab. Zajednička karakteristika ovih supstanci je da oslobađaju neurotransmiter histamin u tkivo, koji igra ključnu ulogu u pokretanju svraba. Takozvane mastociti imunološkog sistema oslobađaju određene neurotransmitere (posebno histamin). Gotovo sav histamin koji se javlja u koži skladišti se u takozvanim mastocitima. Ako su ove stanice aktivirane, tj. Ove stanice pokreće podražaj, tada je to početni signal za lokalizirano ili difuzno širenje upale kože. Kao rezultat, kapilare se šire, koža nabubri i postaje crvena i svrbi, a nastaju žitnice.

Međutim, histamin također stimulira živčana vlakna u koži koja tada oslobađaju određene supstance koje izazivaju svrbež (neuropeptide). Ovi neuropeptidi ne samo da uzrokuju svrbež, već zauzvrat aktiviraju mastocite, tako da započinje začarani krug, koji završava tek kada se ne mogu aktivirati daljnje mastocite i živci. Mastociti su pretežno smješteni u neposrednoj blizini krvnih žila i živaca. Stoga je komunikacija između mastocita, vaskularnih ćelija i živčanih vlakana izvrsna.

Nakon ugriza insekata ili nakon kontakta s koprivom, najsnažnije osjećamo učinak histamina koji izaziva svrab. Pored supstanci koje oslobađaju endogeni histamin, otrov mnogih insekata, kao i otrovi koje proizvode biljke koje izazivaju svrbež sadrže i histamin koji prodire u kožu i nadražuje je. Ovaj podražaj uzrokuje da stružemo ili trljamo kožu i omogućava više krvi da dođe do ove točke, tako da se iritanti mogu brže ukloniti.

Šta pomaže protiv svraba?

Za pacijente je svrbež često najveći problem i izuzetno pogoršava kvalitetu života. Trebali biste izbjegavati ogrebotine, a to je lakše reći nego učiniti. "Kako mogu prestati grebati kad me svrbi?" pitao je pacijent.

  • Neka vam nokti budu podrezani vrlo kratko, a površinu svrbeža pomažite leđnom (gornjom) stranom ruke.
  • Hlađenje ublažava svrbež. Možete koristiti hladna pakiranja koja čuvate u hladnjaku, ali tuširanje hladnim i hladnim također može biti od velike pomoći. Ako patite od hladne urtikarije, naravno trebate izbjegavati ove mjere.
  • Miješanje pola šalice bikarbonata (npr. Praška za pecivo) u hladnu vodu za kupanje i kupanje 10 minuta može ublažiti svrbež.
  • Trljanje kože vodom od sirćeta (jedna kašika octa na jednu litru vode) može donijeti privremeno olakšanje.
  • Kreme i gelovi koji sadrže antihistaminike kombiniraju lokalni antihistaminski efekt sa efektom hlađenja.
  • Krema / losion koji sadrži 5% do (maksimalno) 10% polidokanola, moguće uz dodatak uree, može prilično efikasno ublažiti svrbež.
  • Upotreba luka ili kapi (skuta) teško da će pomoći.
  • Kortizonske masti nemaju utjecaja na svrab.

Uzroci urtikarije

U koži, histamin, odgovoran za svrab i koprivnjaču, javlja se samo u mastocitima. Osipovi nastaju jer kožne žile u zahvaćenom području kože počinju da curi. Histamin čini da se stanice krvnih žila udaljavaju jedna od druge tako što se vezuju za specifične strukture (histaminske receptore) na vaskularnim stanicama i na taj način ukazuju vaskularnim stanicama da se trebaju udaljiti jedna od druge. To omogućava krvnoj tekućini i nekim krvnim stanicama da pobjegnu iz unutrašnjosti žile u okolno tkivo. Osim histamina, proizvodi mastocita kao npr leukotrieni ili drugi glasnici (tzv. citokini) mogu povećati propusnost krvnih žila. Učinak lijekova protiv svraba u slučaju urtikarije može se objasniti činjenicom da ti lijekovi posebno inhibiraju vezivanje histamina za histaminske receptore. Stoga se ovi lijekovi nazivaju antihistaminicima. Činjenica da antihistaminici ne pomažu svi slučajevi urtikarije ukazuje da histamin nije jedina supstanca koja izaziva svrab i koprivnicu koja ovdje igra ulogu.

Kako se mastociti aktiviraju u vezi sa različitim vrstama urtikarije?

Na ovo pitanje najlakše se može odgovoriti u vezi s alergijskom urtikarijom, rijetkom podvrstom hronične urtikarije. Mastocit je ultimativna alergijska stanica i uključen je u sve alergije posredovane proteinom imunoglobulinom E (IgE) i na taj način odgovoran za simptome astma, peludna groznica ili ekcem. Koprivnjača može uzrokovati alergijsku aktivaciju mastocita, odnosno aktivaciju IgE i alergena (tvar koja može izazvati alergijsku reakciju). U tom slučaju, alergeni ulaze u tijelo zajedno s hranom ili zrakom koji se udiše (npr. polen drveća, polen trave, izmet grinja iz kućne prašine) i zatim aktiviraju mastocite, koje su napunjene odgovarajućim IgE antitijelima. Rijetko apsorpcija unakrsne hrane može izazvati urtikariju čak i u slučajevima takve alergije.

Svaka osoba može postati alergična tokom njenog ili njegovog života. To se događa ako postanemo senzibilizirani protiv određenog polena, kao što je polen breze, nakon kontakta s polenom. Senzibilizacija se odnosi na proizvodnju imunoglobulina (anti-proteina) protiv određene supstance, u našem primjeru protiv polena breze. Ako smo senzibilizirani, naša tijela proizvode različite imunoglobuline s različitim zadacima. Na primjer, imunoglobulini tipa E (IgE) koje formiraju odbrambene ćelije imunološkog sistema zaglave na posebno pripremljenim mjestima na mastocitima (IgE receptori) na svom putu kroz ljudsko tijelo. Sada, kada naša tijela ponovo dođu u kontakt s polom breze, IgE koji se lijepe za IgE receptore na mastocitima prepoznaju polen breze i sakupljaju ih. Mastocit za koji se zalijepi IgE s polenom breze u zatočeništvu se aktivira i ispušta svoj histamin. Javlja se alergijska reakcija. Ovaj najbolje proučavani put aktivacije mastocita nalazi se samo u malom dijelu svih pacijenata sa urtikarijom.

Čini se da je mnogo češće stvaranje antitela (odbrambenih proteinskih tela) protiv IgE receptora ili IgE vezanog za njega odgovorno za urtikariju. U do 30 posto pacijenata s kroničnom urtikarijom mogu se otkriti takva antitijela protiv vlastitih supstanci u tijelu. Drugim riječima, tijelo reagira protiv sebe. Stoga se govori i o autoantitelima i autoimuna urtikarija. Jednostavan test za postojanje takve autoimune urtikarije je ubrizgavanje vlastite krvi ili tečnog dijela krvi pacijenta u kožu podlaktice. Kod pacijenata sa antitelima protiv sopstvenog IgE receptora ili IgE, to rezultira značajnim stvaranjem žita.

Sistem komplementa je bitna komponenta u mreži imunološke odbrane tijela. Njegove glavne odgovornosti uključuju direktno uništavanje ćelija i sredstava (poput bakterija ili parazita) i aktiviranje imunološkog sistema. Aktivacija sistema komplementa, npr. U kontekstu bakterijskih infekcija, dovodi do oslobađanja moćnih supstanci koje aktiviraju mastocite. Nerijetko je kroničnu urtikariju uzrokovala kronična infekcija (npr. Paranazalnih sinusa, tonzila, želučane sluznice ili zuba): poznato je da uklanjanje takvog kroničnog fokusa infekcije može dovesti do zarastanja hronična urtikarija. To se zove urtikarija uslijed infekcije.

Pojam netolerancija urtikarija koristi se u slučajevima kada tijelo ne može podnijeti određenu supstancu. Nelagodnost nastaje zbog reakcija netolerancije na supstance kao što su lijekovi, konzervansi ili boje u hrani. Izbjegavanje supstanci okidača, npr. putem dijete, može dovesti do izlječenja.

Dijagnoza urtikarije

Pripremite se za razgovor sa svojim doktorom o urtikariji slijedeći ove korake:

  • Zabilježite kada se vaša urtikarija prvi put pojavila i koliko često se nelagoda javljala od tada.
  • Šta mislite da je uzrok? Postoje li okidači koji pogoršavaju vašu urtikariju?
  • Zapišite svoje prethodne terapije (ime, trajanje, doza).
  • Zapišite lijekove koje ste do sada uzimali protiv urtikarije (naziv lijeka, trajanje upotrebe, doziranje).
  • Koliko su ovi lijekovi pomogli i koje su nuspojave imali?
  • Zapišite lijekove koje trenutno uzimate, čak i one koje ne uzimate za urtikariju ili koje vam nije propisao ljekar.
  • Zabilježite i lijekove koje ne uzimate redovno (npr. tablete protiv glavobolje) i navedite koliko puta mjesečno uzimate lijek i kada ste ga zadnji put uzimali.
  • Ako su testovi već provedeni kako bi se utvrdio uzrok vaših košnica, ponesite prethodne nalaze.

Fotografirajte promjene na koži

U eri mobilnih telefona, to bi trebalo biti lako moguće.

Kod mnogih pacijenata, grčevi se ne javljaju svakodnevno. Stoga morate očekivati ​​da ne možete pokazati svom ljekaru kako izgleda stanje vaše kože u vrijeme izbijanja.

Kada fotografirate lezije, pripazite da se pojave kao i oni. Ovdje su korisni dobri uvjeti osvjetljenja (koso dnevno svjetlo, bez blica, bez neonskih svjetala), dovoljna udaljenost (najmanje 30 cm) i tamna pozadina.

Liječenje urtikarije

Liječenje lijekovima provodi se na sličan način u vezi sa svim slučajevima hronične urtikarije.

U skladu sa trofaznom šemom, koriste se slijedeći lijekovi.

antihistaminici

Ovi lijekovi, koji se suprotstavljaju efektima histamina i dobro su poznati alergičarima, prvo se koriste. U početku se preporučuje jednostavna dnevna doza, koja se obično koristi u vezi sa alergijskim pacijentima. To odgovara, na primjer, 5 mg levocetirizina ili desloratadina ili 10 mg cetirizina ili loratadina ili 20 mg bilastina ili 180 mg feksofenadina. Ako i nakon dvije sedmice kontinuirane primjene antihistaminika i dalje postoji nelagoda, liječnik može izdati recept za mnogo veću dozu. Do četiri puta više od one koja je navedena u uputstvu za upotrebu kao uobičajena doza. Ovo nije opasno. Međutim, velike doze kod nekih ljudi uzrokuju umor ili pospanost.

Otprilike dvije trećine svih pacijenata sa urtikarijom mogu dobro živjeti s bolešću uz pomoć antihistaminika i drugih nefarmakoloških mjera. Međutim, ostale opcije su dostupne za preostalu trećinu.

Antagonisti leukotriena

Leukotrieni su hemijski prenosnici koji se stvaraju u vezi s upalom i igraju ulogu u razvoju simptoma astme poput otoka i suženja dišnih puteva. Stoga se i ovaj lijek koristi prvenstveno za astmatičare, ali je također efikasan u liječenju nekih pacijenata sa urtikarijom.

Antagonisti leukotriena kao što je Montelukast pojačavaju efekte proupalnih leukotriena. Međutim, smatraju se manje efikasnim od antihistaminika.

Ciklosporin A

Ciklosporin A suzbija imunološki sistem, a time i mastocite. Takođe se koristi za tešku psorijazu, teški atopijski dermatitis ili za hronični artritis / reumatoidni artritis. Može prouzrokovati - ponekad ozbiljne - nuspojave, pa se terapija mora pažljivo pratiti.

Omalizumab

Novi lijek je omalizumab. I ovaj lijek je izvorno razvijen za liječenje astme. Njegova djelotvornost protiv urtikarije otkrivena je slučajno. Omalizumab se ne uzima kao tableta već se ubrizgava pod kožu. Omalizumab je efikasan protiv imunoglobulina E (IgE). Zapravo, ovaj imunoglobulin - barem se to do sada vjerovalo - igra samo manju ulogu u većini oblika urtikarije. Međutim, poznato je da u slučaju alergijskih bolesnika IgE igra vrlo važnu ulogu u aktivaciji mastocita. Pretpostavlja se da blokiranje IgE omalizumabom jednostavno ometa aktivnost mastocita ili „kaskadu“, što dovodi do sve više košnica i angioedema.

Brojne su kliničke studije koje pokazuju da je omalizumab dobar i siguran, ali prije svega da obično djeluje vrlo brzo. Ako se neugodnost ne može kontrolirati ovim režimom tokom kratkog perioda, kortizon se može davati u obliku tablete ili injekcije. Ovo rješenje uvijek treba koristiti kao pojedinačnu terapiju ili kao kratkotrajnu terapiju. Trajni tretman kortizonom nije prikladan u vezi sa urtikarijom.

Ostale metode

Eksperimentalne metode uključuju, na primjer, simptomatsko liječenje probioticima, takozvanu terapiju navikavanja histaminom (s histaglobinom), autologne injekcije pune krvi i akupunkturu.

Komplet za hitne slučajeve

U slučajevima ozbiljne hronične urtikarije, npr. U slučajevima kada otok sluznice uzrokuje otežano gutanje i otežano disanje, preporučuje se stalno nošenje takozvanog pribora za hitne slučajeve kojim se mogu kontrolirati teški napadi urtikarije. Većina takvih hitnih kompleta sadrži brzo djelujući kortizonski preparat i antihistaminik.

Šta pacijent može učiniti za urtikariju?

Najvažniji korak je prepoznati pokretače urtikarije i odrediti individualni prag. Zatim se okidač mora izbjegavati u mjeri u kojoj je to moguće. Nastavite sa svojim dnevnikom da biste tačno dokumentovali tok bolesti. Manje napada ili smanjenje težine napada je već uspjeh.

U vezi sa nekima oblici urtikarije, moguće je navikavanje slično imunoterapiji koja se koristi u vezi sa alergijskim bolesnicima. Dijelom je to zato što mastocitima, kad isprazne histamin, treba neko vrijeme dok se sljedeći put ne mogu aktivirati. Neki pacijenti to namjerno iskorištavaju.

Na primjer, svakodnevna hladna kupka (ruku) može uzrokovati nestanak simptoma urtikarije do kraja dana ili barem ublažiti te simptome. Osoba koja reagira na stres kotačima može namerno pokretati trljanje trljanjem ili pritiskom prije stresne situacije kao što je ispit ili razgovor za posao kako bi se poštedjela svraba u kasnijoj stresnoj situaciji. Ali razgovarajte o takvim mjerama s liječnikom, jer se reakcije jako razlikuju i nitko ne bi trebao riskirati nasilnom reakcijom ako nema pomoći.

Stres je, inače, vrlo često okidač ili pojačavač urtikarije. Istina je da je "izbjegavanje stresa" mnogo lakše reći nego učiniti. Ponovno, vođenje dnevnika pomoći će vam da prepoznate stres koji izaziva urtikariju. Učenje tehnika opuštanja ili autogeni trening može vam pomoći.

Izbjegavajte uzimanje NSAIL (nesteroidnih protuupalnih lijekova). Tu spadaju, na primjer, acetilsalicilna kiselina (u aspirinu, tomapirinu itd.), Diklofenak, ibuprofen, fenilbutazon. Uzimanje čak i jedne doze jednog od ovih lijekova može izazvati napad košnice.

Posebno izbjegavajte alkoholna pića s visokom otpornošću. Alkohol može nadražiti sluznicu želuca tako da specifični enzimi gastrointestinalnog trakta (diamin oksidaze) koji su potrebni za razgradnju histamina više ne mogu dovoljno dobro razgraditi uneseni histamin hranom.

Histamin se zatim apsorbira u krv kroz sluznicu tankog crijeva i može izazvati urtikariju i pridružena nelagoda. Alkohol može dovesti do lakšeg aktiviranja mastocita, glavnih okidačkih ćelija urtikarije.

Začinjena hrana također može iritirati sluznicu i zato se često loše podnosi, a pacijenti sa urtikarijom trebaju je izbjegavati.

Korisni linkovi

www.urtikaria.net

www.dermnetnz.org/reactions/urticaria.html

www.clinicaltrials.gov

www.angiooedem.net